Cokolada: hrana bogova i sestara

IMG_0713

Kada jedem cokoladu, ili kada razmisljam o njoj, obicno se sjetim svoje drage, devet godina starije sestre. Godinama smo dijelile (i jos uvjek dijelimo) ljubav, bol, suze, smijeh, odjecu, tajne… i cokoladu. Nasa omiljena je bila ona sa ljesnjacima. Kako to izmedju brace i sestara cesto biva, i kod nas su prepiranja i svadje bile svakodnevna pojava. Ali se uvijek znalo: mozemo se ljutiti jedna na drugu danima, cokolada ipak mora da se podjeli. Tri reda meni, tri reda njoj i obe zadovoljne. Danas i ne jedem cokoladu tako cesto, ali kad osjetim da mi njen ukus nedostaje, ja nju napravim sama. Ovaj recept je izuzetno jednostavan, zdrav i nadasve ukusan. Ako pravite cokoladu po ovom receptu, dobicete poslasticu koja je po ukusu mnogo delikatnija od one iz prodavnice. Ova cokolada je elegantna, gorko- slatka i raskosna. Kao i dobro vino. U ovom receptu sam kombinovala kakao maslac, kakao u prahu i datule. Kakao maslac je u ovom slucaju najbolja zamjena za obican maslac, ali ga nije lako nabaviti i moze se kupiti samo u najbolje opremljenim prodavnicama zdrave hrane. Nije ni jeftin, ali je vrijedan investicije. Domaca cokolada je danas uobicajna pojava, sto nije uvijek bio slucaj. U nastavku vam nudim skracen pregled o istoriji cokolade, preuzet iz knjige Wolfganga Seidela „Svjetska istorija biljaka“.

IMG_0728

Xocolatl je bio kultni napitak starih Asteka. Rijec Xocolatl znaci „gorka voda“, sto savrseno opisuje kojeg ukusa je ovaj napitak bio u pocetku. I Maje su svakodnevno uzivale u ovom napitku, napravljenog od zrna kakaa, vode, kukuruza, vanilije i bibera.

Svedski taksonomist Linné nije odobravao „varvarske“nazive starih Asteka i Maja (cacathuatl ili ka-ka-wa), pa je 1753. godine drvo kakaa poeticno nazvao Theobroma („bozanstveno drvo“). Drvo kakaa potice iz americkih tropa. Njegov primarni produkt je zrno kakaa (koje je ujedno i njegovo sjeme). Od njegove cetrvte godine starosti, drvo kakaa pocinje da donosi plodove. Na gruboj kori njegovog stabla se obrazuju hiljade malih, ruzicastih cvjetova, tako da i plod raste direktno na stablu. Nakon zetve se zrna kakaa suse, pa se onda (kao i zrna kafe) preprze, da bi dobila najbolju mogucu aromu. Nakon toga se rendaju ili cijede.

IMG_0669IMG_0665

Cist kakao, pomijesan sa vodom i medom je u XVI vijeku postao moderan i ekstravagantan napitak i u Evropi. Spanski monasi su otkrili da je ovaj napitak najbolje piti vruc i oni su ga nazvali Chocolade. Ovi monasi su i vise od sto godina tajno cuvali recept za ovu poslasticu. Tek vjencanjem francuskog kralja Luja XII i spanske princeze Ane, 1615. godine, ovaj zdravi, hranjivi i stimulantni napitak je nasao svoj put do Francuske, gdje je bio konzumiran samo u aristokratskim krugovima. 1828. godine je holandski farmaceut C. J. van Houten otkrio novu metodu za proizvodnju kakaa u prahu, u kojoj je bilo primarno iscjediti svu mast ili ulje iz zrna kakaa. Od tog trenutka pocinje da se pravi cokolada u onom obliku, u kojem je mi danas poznajemo. Medjutim, prava istorija cokolade pocinje 1847. godine u Engleskoj, kad je Joseph Storrs Fry pomjesao maslac od kakaa sa iscjedjenim kakaom u prahu i tako napravio prvu tablu cokolade. Svajcarci su ipak doveli proizvodnju cokolade do najuzvisenijeg nivoa- oni su umjesto maslaca od kakaa, kakao u prahu pomjesali sa kondenzovanim mlijekom i secerom. Rudolf Lindt je 1879. godine razvio nov nacin pravljenja cokolade, zvan conching process: cokolada se satima mijesa u posebnoj posuci (concha) na temperaturi od 90 stepeni, kako bi se dobila izuzetno njezna i kremasta masa, najboljeg kvaliteta. Cokolada je bila luksuz sve do Prvog svjetskog rata, kada su vojnici otkrili njene energetske vrijednosti.

IMG_0707IMG_0710

Ljubav i cokolada su vijekovima nesto kao „dream team“. Studije su pokazale da osobe koje boluju od ljubavnih jada imaju smanjen nivo hormona phenylethamylamina. Posto je kakao odlican izvor salsolinola i phenylethylamina, on antidepresivno utice na mozdane celije, sto bi objasnilo zasto je dobro jesti cokoloadu za vrijeme „ljubobolje“. Za mene cokolada nije symbol ljubavi izmedju mene I moje sestre. Ona je simbol dijeljenja, a to je neprocjenjiv osjecaj!

IMG_0718

Cokolada sa ljesnjacima

Sastojci (za dvije vece table cokolade):

50 g cistog kaka u prahu
120 g veoma mekanih datula (bez kospe). Nemojte namakati datule, ako su pretvrde, jer to negativno utice na smjesu za cokoladu. Radije pricekajte dok ne pronadjete mekane datule.
100 g maslaca od kakaa
50 g ljesnjaka, preprzenih i sitno isjeckanih
2 kasicice burbon vanile
Malo soli

Uputstvo:

1. Zagrijte rernu na 180 C. Stavite ljesnjake na pleh I przite ih u rerni jedno 10ak minuta. Izvadite ljesnjake iz rerne, ohladite i ogulite, trljajuci ljesnjake izmedju dlanova.
2. Izvadite kospe iz datula, pa viljuskom gnjecite datule dok ne dobijete kremastu masu.
3. Rastopite maslac od kakaa na pari. Dodajte mu kakao u prahu, burbon vaniliju, so, pa mjesajte dugo, sve dok se sastojci totalno ujedine. Sklonite smjesu sa pare.
4. Dodajte datule I opet dugo mjesajte drvenom kasikom ili obicnom viljuskom. Da bi se masa usvrstila, stavite je na 20ak minuta u frizider.
5. Izvadite smjesu iz frizidera I rukama je formirajte kako zelite: u male, tanke tablice, kockice, srca…

IMG_0711

 

 

This entry was posted in Common, Recipes and tagged . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>