Mediteran

IMG_9982

Da moram birati koju kuhinju najviše volim, odgovor bi sigurno bio – mediteransku. Konkurencija bi bila prilično jaka, jer malo je stvari koje ne volim da jedem. Isto tako poštujem i volim da probam moderna jela iz svih dijelova svijeta, ali nisam ljubitelj minijaturnih jela serviranih na ogromnim bijelim tanjirima. Draze su mi velike porcije i trenutak kad svi kažu „ohohoho“ kad se hrana servira na sto. Prezentovati hranu onako kako to danas rade brojni moderni kuvari, je zaista impresivan zanat, koji ja vjerovatno nikad necu izuciti. Ipak, najbolju hranu koju sam ikad probala i atmosferu u kojoj sam najvise uživala pruzili su mi nespektakularno uređeni restorani koji služe jednostavnu i svježe pripremljenu hranu, jos uz to velike porcije na velikim tanjirima.

Prošlog proljeća sam bila na ručku u sličnom stilu i taj rucak nikad neću zaboraviti. Moja porodica i ja smo proveli dvije sedmice na juznom Peloponezu, u jednom selu koje je još uvijek rustično i tradicionalno. Naš smještaj je bio direktno na plaži koju smo u vansezonskom periodu imali samo za sebe. Uživala sam ici na seosku pijacu i tamo kupovati svježu hranu od lokalnih ljudi, pa kasnije satima eksperimentisati u kuhinji. Kako isto volim da probam tradicionalno pripremljenu hranu, ponekad smo jeli u malim porodičnim restoranima. Ali, kad smo jednom probali hranu u restoranu na plaži, vise nije bilo potrebe da dalje istražujemo. Ovdje je hrana je bila pripremljena baš kako ja volim: lagano blanširano ili grilovano povrće koje je zadrzalo svoj autentican ukusu, svježi feta sir, svježi morski plodovi, svježi zacini, domaći hljeb i lokalno vino. Ne samo da je hrana bila ukusno pripremljena, nego su predivni domaćini ovog restorana servirali nase narudzbe odjednom, tako da je svaki ručak tamo bio kao velika gozba. Uživanje u ovoj predivnoj hrani napolju, ispod blagog proljecnog sunca, okružena dragim ljudima i uz pjesmu egejskih talasa, bilo je zaista nezaboravno iskustvo. Citava ova atmosfera inspirisala me je da napravim ovaj recept.

lunch

Za ovaj recept sam koristila karfiol, svjež ruzmarin, feta sir i moje omiljeno voće – smokvu. Da ovo jelo ne bi bilo samo sporedno kombinovala sam ga sa prosom i kao rezultat sam dobila glavno jelo koje me podsjeća na sunčani Mediteran, čak i u novembru.

Karfiol je član porodice kupusa, i on zahtjeva mnogo začina kada se kuva zbog njegovog neutralnog okusa. Njegova struktura i oblik su zapanjujući! Iz tog razloga najvise volim marinirani karfiol, jer kada ga jedem mogu da osjetim njegovu jedinstvenu, svježu i hrskavu konzistenciju. Njegov oblik cak malo podsjeća na ljudski mozak, zar ne?

IMG_9960

Svjež ruzmarin daje karfiolu mediteransku notu. Ruzmarin je jednostavana kucna biljka koja ne zahtjeva mnogo posla, pa ako ga već nemate, otidjite odmah na pijacu i nabavite ga. Ruzmarin ima intenzivan ukus zato ga koristite pomalo. Na grčkom rhops myrinos znači mirisni grm i njegova aroma se koristi za mnoge parfeme. Ruzmarinovo ulje je najvažniji sastojak poznate kolonjske vode.

IMG_9926

Feta sir je još jedan grčki proizvod koji često koristim u kuhinji. Ide sa salatom, rižom, grilovanim povrćem, pa i sa slatkim. Rado kombinujem fetu sa voćem, orašastim plodovima i medom! Tokom našeg odmora u Grčkoj pravila sam kolač od svježeg feta sira, meda, svježe narandže i ribanog kokosa… njam, njam!

Smokve… Pomenući ih u drugom receptu. Zaslužuju prostor samo za sebe. Ovo ovdje je samo jedna mala uvertira.

IMG_9925

I konačno – proso. Otkrila sam proso tek u Njemačkoj, jer ga moja majka nije nikad kuvala i ne znam nikog u Bosni ko jeste. Proso je popularna zitarica u Africi i Aziji, posebno u Indiji i Mongoliji, i području Plodnog polumjeseca. Veoma je hranjiv i sve vise ga koristim. Proso može zamjeniti rižu, krompir, kus kus, tjesteninu i najukusniji je kad se kombinuje topao sa blanširanim ili pečenim povrćem. Dakle, da li ste spremni za ukusni mediteranski ručak? Izvolite!

IMG_9978

Pečeni karfiol sa ruzmarinom, smokvama i prosom

Sastojci (za 4 osobe)

250 g prosa
1 veca glavica karfiola
Puna saka svježeg ruzmarina, mljevenog ili sitno isjeckanog
200 g susenih smokvi, sitno isjeckanih (Za ovaj recept sam koristila sušene smokve, jer je sezona svježih prošla. Ali tokom ljeta koristim svježe)
100 g feta sira (moze a i ne mora)
1 feferonka srednje velicine i sitno isjeckana
2 kašike maslinovog ulja
Sok od ½ limuna
So i biber – svježe mljeveni

Uputstvo:
1.Zagrijte rernu na 180C.
2.Prvo pripremite proso: Operite proso u vreloj vodi, ocijediti ga, stavite ga u lonac srednje veličine i prelijte ga sa tri puta većom količinom (Npr:ako stre koristili jednu solju prosa, onda ga kuvajte u tri solje vode). Kuvajte proso između 9 i 15 minuta, zavisno od veličine prosa. Na kraju bi trebalo da bude mekan, ali ne gnjecav. Ocijedite ga dobro, pospite sa limunovim sokom i ostavite ga sa strane.
3.Oprate karfiol i odvojite cvjetove od stabljike. Isjecite cvjetove ih na komadiće velicine 2 cm. Stavite ga u vecu posudu.
4.Karfiolu dodajtei sitno mljeveni, svježi ruzmarin, feferonu, ulje, so i biber i promješajte smjesu dok se začini ne upiju (najbolje rukama). Prebacite smjesu sa karfiolom na pleh koji je oblozen papirom za pečenje i pecite oko 15 minuta, dok karfiol ne dobije zlatanu boju i nesto omekša.
5 U velikoj zdjeli kombinujte proso sa karfiolom, dodajte sitno isjeckane smokve, feta sir, (ukoliko ga koristite) i posolite i pobiberite po želji. Sve jos jednom promješajte i poslužite! Prijatno…

IMG_9980

This entry was posted in Common and tagged . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>