Kulinarska radionica u Banjoj Luci, Vol. 2

kupine2

Uprkos svim prijetecim krizama i apokalipsama koje vrebaju iz vidovitih, prije svega digitalnih, medija i iz grcevitih jednjaka poluslijepih reakcionara, jedan veliki dio sjeverozapadne polulopte zivi u vremenu luksuza i obilja; vremenu u kojem sreca (navodno) moze da se kupi. Svuda naokolo su ljudi vidno optereceni zvakanjem. Za razliku od srednjeg vijeka kada je neimastina bila realnost i svakodnevnica i kada su evropski gradovi i sela na svakom cosku bila pretrpana izgladnjelim kosturima, danas vlada nezasitna glad za novim, hranjivijim, jacim, ljepsim i zdravijim. Onaj ko je neprekidno konfrontiran izobiljem, taj cezne za prazninom- za izbavljenjem od primoranog prihvatanja svih uzitaka u ponudi. Zato ne bi trebalo da se cudimo sto se kao reakcija na pretrpane regale raznih supermarketa razvila jedna alternativa koja na osnovu jeftinih zivotnih mudrosti propovjeda odricanje i suzdrzljivost. Dijete, lijekovi protiv gastritisa i nadimanja, anoreksija, itd.- sve su to poslijedice rajskog konzuma koje nam je donio moderni kapitalizam. (Upecatljiv paradoks je da se najveci supermarket u Bosni i Hercegovini upravo i zove „Konzum“!)

Ovisnost o raznim dijetama i pravilima u ishrani je prestiz. Jasno je da je ogromna razlika u tome da li se hranimo suvom rizom ili bogatim varivom, tvrdim hljebom ili svjezim vocem, jeftinim konzervama ili sezonskim povrcem. Ali nijedna razlika izmedju prehrambenih namirnica ne moze da se poredi sa time da li ima sta da se jede ili nema. Sto bi dragi mentor moje doktorske disertacije, Prof. Thomas Macho, rekao: „Mi smo zaboravili sta znaci glad.“

Naravno da je ekonomska situacija u Bosni neuporediva sa onom u Njemackoj ili u Danskoj, naravno da je nas malogradjanski rat opustosio mnoga domacinstva i ocigledno je da privredna krivulja zadugo nece izaci iz podnozja, ali mi i dalje ne znamo sta znaci ona etiopijska, indijska ili somalijska glad, a potisnuli smo i ona vremena u kojima je moj tada vec sestogodisnji deda, gladan obarao svoju majku na njivi, kako bi ju natjerao da ga podoji. Moderna askeza (i u Bosni, i u Njemackoj), ustvari vise cilja na seksualnu ekonomiju, usamljenost, slobodno vrijeme, novonastali trend neuspjelih ljubavnih veza, a ne na odricanje od hrane, sto potvrdjuju uvoznim i plasticnim proizvodima opremljene piljarnice.

Odricanje, medjutim, nije oduvjek bilo samo instrument politicke moci, vec i religije. Emancipacija od bolnih zivotnih iskustava (od kojih je svakodnevna glad mozda jedno od najbolnijih) je lijepljena za uzvisenost vrline odricanja. Na taj nacin su sve svjetske religije dramaticno pokusale da mucenicku glad prevedu u spiritualne energije.

kupine

Svi oni koji redovno citaju moj blog o hrani mogu svjedociti o tome, da vec skoro od samog pocetka pokusavam da pojam zdrave ishrane i ishrane uopste ugnijezdim u jedan kontekst koji se izdvaja od savremene manije za „cistom” hranom. Po meni je zdrava ishrana sve, samo nije odricanje. Prelaz sa nezdravog na zdrav nacin ishrane se definitivno moze nazvati odvikavanjem, ali nikako odricanjem. Odvikavanjem od secera, masti, neprirodnih pojacivaca okusa. Skidanje sa ovisnosti je bolan, naporan i dugotrajan proces, u kojem mnogi svoje muke poistovjecuju sa Isusovim. Pojam zdravog u svemu tome je bas taj proces: trenuci u kojima svijest proradi i pocne da reflektuje, da istrazuje, osluskuje, ceka. Tijelo tada krece samo da grli ono sto mu godi, a da zaobilazi ono sto mu nije slicno. Postepeno budjenje svijesti o nasim akcijama i reakcijama dovodi do kljucnih zivotnih promjena koje cijelom bicu i njegovoj okolini cine dobro. 

Zdrava i harmonicna komunikacija sa nasom okolinom je ono cemu teze svi istinski dobrocinitelji. Tako i Maja Miljevic iz Zdrave Logike, sa kojom i ovaj put organizujem kulinarsku radionicu u restoranu Dom, u Banjoj Luci. Maja je ostroumno spoznala potencijal i prave vrijednosti u uzgajanju ekoloske hrane na podrucju Bosne i Hercegovine i ona prosto mami svojim idejama, marljivoscu, ali i skromnoscu. To je ono sto Bosna ima, a Njemacka nema- obradivu radnu povrsinu i blagu klimu za uzgoj. Sta bi jedan Svabo dao za dulum zemlje u blizini stana, ili oko kuce!!! Ali nema, pa mora da kupuje ili besramno skupu regionalnu hranu, ili jeftinu plastiku u supermarketu. Bosna prednjaci i u tome sto moze da uci upravo na greskama tih velikih, idustrijskih drzava i da ulaze bas u ono sto je citavom svijetu potrebno: ekolosko uzgajanje hrane. Iskreno se nadam da ce u Maji mnogi mladi ljudi vidjeti uzor i zapoceti sopstvenu proizvodnju, koja ima perspektivu da jednog dana preraste u unosiv izvoz. 

13653154_1831590857068968_1583871836072719541_o-2

Tema nase druge radionice su zdrave zamjene za secer i masti, a svu „teoriju“ cemo prakticno primjeniti pripremanjem dvije poslastice koje baziraju na svjezim malinama i kupinama iz sortimenta Zdrave Logike. Ako do sada jos niste bili u restoranu DOM, sada je prava prilika da se uvjerite u toplu atmosferu ovog modernog restorana u kojem sam se od prvog trenutka osjecala kao u svojoj kuci. 

Radionica ce se odrzati u nedjelju, 24.07.2016. u 12 sati, u restoranu DOM. Ulaz na radionicu je slobodan, a broj mjesta ogranicen, zato pozurite da rezvisete svoje mjesto na info@zdravalogika.com. A mali dio atmosfere sa prve radionice pogledajte ovdje: www.facebook.com/Ritual-Cuisine-768003689948411/photos/?tab=album&album_id=1036620593086718

Dobro dosli! 

This entry was posted in Common, Recipes and tagged . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>