O hedonizmu. Cokoladni kolac bez cokolade

Titelcake1

Obozavam razgovarati sa drugima o hrani, jer me mnogo interesuju razliciti obicaji, rituali i recepti. Zivimo u vremenu kada se informacija siri brzo i nasiroko, pa ne moramo da otvorimo  nijednu knjigu o nutricionizmu, nego nas internet, televizija i reklame bombarduju razlicitim istinama o tome sta je za nas i nase tijelo zdravo, a sta ne. Brzo nas kupi ovaj komercijalni sarm, pa jos brze povjerujemo da zaista znamo da razlikujemo dobro od loseg. Slicno je i sa jezikom: cesto koristimo rijeci u cije smo znacenje sigurni, a ustvari nam je davno izmaknulo iz vida. Ovakva vrsta nepaznje nas moze dovesti u smijesne, zbunjujuce, pa cak i opasne situacije.

Prije nekoliko dana sam vodila jedan virtualni razgovor o zdravoj ishrani i hrani uopste i moj sagovornik mi je samouvjereno dao do znanja da zna kako zdrava ishrana funkcionise (“Ljudi treba samo malo da se odreknu nekih mali stvari, da urade male izmjene”), ali i da zna sta rijec hedonizam znaci (“Znam ja sta je zdravo i sve, ali ne mogu da odolim (drugoj) hrani, ja sam hedonista i ljubitelj hrane”.). Ovo bi impliciralo da: 1. zdrava hrana nije ukusna kao (druga) nezdrava 2. druga hrana je losa/ nezdrava (masna ili brza) hrana i 3. hedonisti su ljudi koji radije uzivaju u drugoj/nezdravoj hrani (izmedju ostalog) nego u zdravoj. (Moram priznati da su za mene svi virtualni razgovori besramno ograniceni i da ne zelim da diskreditujem svog sagovornika na ovaj nacin.) Ovaj razgovor me je inspirisao da pisem o svim ovim temama, ali mi se trenutno tema hedonizam cini najzanimljivijom.

Chake2Chake5Chake6

Grcka rijec hedona u svom originalnom znacenju opisuje zadovoljavajuci osjecaj sitosti, odnosno punjenja zeluca. Punjenje praznog zeluca hranom je vjerovatno najcesci uzitak u nasem svakodnevnom zivotu. Satisfakcija u pravom smislu te rijeci. Prominentni filozofi stare Grcke, kao sto su Platon i Aristotel, nisu poklanjali mnogo paznje vezi izmedju tijela i duha, pa je sve tjelesno i prirodno za njih bilo drugorazredno. Ali! (Uvjek ima jedno ali!) Filozof Epikur je razmisljao drugacije.

Gastrosofija, ili mudrost zeluca (gastro- zeludac, sophia- mudrost) stoji u centru Epikurovog hedonizma. Hedona je za Epikura znacila praksa jedenja, radosna praksa jedenja koja moze da sluzi kao model za realizaciju dobrog i radosnog zivota, ako smo dovoljno otvoreni da nam zeludac bude ucitelj. Na zakljucujte brzo! Radosna praksa jedenja u Epikurovom smislu ne znaci prejedanje ili unosenje nezdrave hrane. To bi bila definicija hedonizma koju koristimo danas. Naprotiv. Epikurevo radosno jedenje je radosno zato sto je ono slobodan izbor. Slobodan jer znamo da smo u stanju da prekinemo agoniju praznog zeluca koja je uz hladnocu i zedj, teska i vjerovatno najopasnija fizicka bol. Cinjenica da ovu bol drzimo u rukama, i da mozemo da je okoncamo kad god se pojavi, cini postupak jedenja i samog covjeka radosnim. Kad nas obuzme bol praznog zeluca, ili glad, potuno je nebitno cime cemo ovu bol umiriti- obicnim komadom hljeba ili bogatom trpezom. Epikur sigurno ne bi odabrao pljeskavicu , jer sve masno i nezdravo (bez obzira da li je ukusno ili ne) sto unosimo u svoje tijelo nosi sa sobom i posljedice koje ne priredjuju nikakvu radost: neprijatan tjelesni miris, poremecaj tjelesne tezine, tesku probavu itd. U jednom pismu, Epikur moli svog prijatelja za uslugu: “Molim te, posalji mi parce sira, tako da mogu, kad me zelja obuzme, velicanstveno da objedujem”.

Chake4Chake8chake7

 Epikur nije ni asketa ni prozdrljivac, kao sto su ga mnogi kriticari opisali. Njegova filozofija ne lezi u skromnoj i jeftinoj hrani, nego u mogucnosti covjeka da se zadovolji njome i da prepozna radost koju mu ona donosi: “Kada kazem da je hedona moj zivotni cilj, ja ne mislim na uzitke sladokusca, niti na uzitak sam, kao sto misle oni koji ne razumju teoriju. Jer, ja vrlo dobro znam da sve te ceste pijanke, praznicna jela i uzitak koji nosi luksuzna trpeza, nikada nece uciniti (vas) zivot radosnim”. Hedonizam je za Epikura etika radosnog zivota. Razumni uzitak koji se stalno ponavlja.

Ovaj grcki filozof nije bio prihvacen od strane svojih kolega, bogatih gradjana Platona i Aristotela. Epikur se nije direktno bavio politikom, vec se povukao u svoju bastu, u kojoj  se okupljalo sve vise i vise Epikurovih pristalica. Ta basta je bila prvi oblik evropske seoske komune  u kojoj su clanovi zivjeli u prijateljskoj atmosferi, hraneci se iskljucivo plodovima baste za koju su svi bili jednako odgovorni. Ovaj alternativni nacin zivota je bio revolucionaran u patrijarhalnom drustvu u kojem su zene bile potlacene, a robovi preprodavani. Vecina filozofa ovog vremena je branila ovakav sistem koristeci se licnim ideoloskim politickim teorijama, tako da je Epikurova komuna bila primjer za demokratsko, besklasno drustvo, u kojem su cak i stranci bili dobrodosli. Prilicno cool, zar ne?!*

Ovaj recept posvecujem jednoj mladoj koleginici koja me je navela na ove misli i istrazivanja. Ona takodje strastveno pravi izvanredne kolace!  Hvala ti, draga B!

Chake9Chake11

E, a sta sad znaci kolac sa cokoladom, ali bez cokolade? To znaci da ovaj kolac izgleda kao da je od cokolade, a nije. Cokoladnog je ukusa, a u njemu nema cokolade. Nema ni kakaa. Cega onda ima? Ima rogaca u prahu. Rogac je sladji od kakaa (zato sam smanjila kolicinu javorovog sirupa) i ima delikatniju aromu od njega. Bez obzira na to, svakako ga mozete zamjeniti kvalitetnim kakaom i u tom slucaju dodajte tijestu malo vise javorovog sirupa. I jos jedna vazna stvar: ovaj kolac nije za svaki dan. Napravite ga za neciji rodjendan ili kao poklon za necije vjencanje. I nemojte jesti previse komada odjednom. Kolac je bogat i jedan komad ce vas potpuno zadovoljiti. Budite hedonist, kao Epikur. Osim toga, prijatelj kome sam poklonila ovaj kolac, me je podsjetio da rogac u kombinaciji sa limunovim sokom ima dobar ucinak na probavni sistem, ako  razumjete sta hocu da kazem.

Cokoladni kolac bez cokolade

Sastojci: (8 komada, za malu okruglu formu presjeka 13cm)

1 solja (100 g) mljevenih ljesnjaka
1 solja (100 g) pirevog brasna, ili obicnog bijelog
3 zrele banane, izgnjecene viljuskom
2/3 solje suncokretovog ulja, ili istopljene kokosove masti
1 kasicica sode bikarbone
1 kasika praska za pecivo
1 kasicica ekstrakta vanilije, ili burbon vanilija
2/3 solje javorovog sirupa, moze i med
2 kasike rogaca u prahu (ili 1/3 solje kakaa u prahu)
malo soli
1 kasicica jabukovog sirceta
2 kasike mlijeka po zelji (sojino, bademovo, regularno…)

Za gornji fil:

2/3 solje ljesnjaka, prethodno preprzenih i grubo isjeckanih
100 g kreme od ljesnjaka (moze se kupiti gotova, a pravi se isto kao i krema od badema. Recept ovdje.)
1 kasika javorovog sirupa, ili meda
1 kasika mlijeka po zelji
1/2 kasike rogaca (ili kakaa)
1 kasika limunovog soka
malo narendane limunove kore za ukras

chake12

Uputstvo:

1. Zagrijte rernu na 180 C.
2. U vecoj zdjeli kombinujte suve sastojke: brasno, ljesnjake, prasak za pecivo, sodu bikarbonu, rogac, vaniliju i malo soli. Promjesajte.
3. U zdjeli srednje velicine kombinujte mokre sastojke: izgnjecene banane, javorov sirup ili med, ulje, jabukovo sirce i mlijeko. Promjesajte da se sastojci dobro sjedine.
4. Postepeno dodajite mokre sastojke u suve i kasikom mjesajte, dok ne dobijete glatko tijesto.
5. Skromno podmazite formu uljem, premjestite tijesto iz zdjele u formu za pecenje i zagladite povrsinu. Kolac pecite u rerni oko 45- 60 min. ili dok vrh noza zaboden u sredinu kolaca ne izadje skoro cist.
6. Izvadite kolac iz rerne i ohladite ga POTPUNO.
7. Prije nego sto posluzite kolac napravite gornji fil: kombinujte sve sastojke i promjesajte da se dobro ujedine. Premazite kolac filom i ukrasite ga preprzenim ljesnjacima i limunovom korom.

Chake10

*Source: Lemke, Harald: Genealogie des gastrosophischen Hedonismus. In: Dell’Agli, Daniele: Essen als ob nicht. Gastrosophische Modelle. Frankfurt 2009. S. 17- 64. 

 

 

This entry was posted in Common, Recipes and tagged , , , , , , , , . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>