Poširane Dunje, Aman, Aman

dunje1

Žuč je tekućina koju proizvodi jetra, a sastoji se od soli žučnih kiselina. Uloga žuči u organizmu je emulgacija masti i vitamina topivih u uljima u probavnom sistemu. Time se omogućava bolja apsorpcija masnih tvari iz crijeva. Tokom probave žučni mjehur je stimulisan na kontrakciju, i na taj način istiskuje žuč u žučovod koja tako dospijeva do dvanaestopalacnog crijeva.

Medicinske teorije iz stare Grcke, Rima i Perzije koje su nastale u vremenu klasicne antike i srednjeg vijeka, su polazile od toga da ljudsko zdravlje zavisi od balansa „sokova“ ili vitalnih tekucina u tijelu. Po ovim teorijama ljudsko tijelo sadrzi cetiri osnovne supstance koje su, ako je covjek zdrav, potpuno izbalansirane. Sve tjeskobe i bolesti su navodno rezultat neuravnotezenosti jedne od ovih tekucina. Hipokratova medicina razlikuje cetiri tjelesne tekucine: crnu zuc (melaina chole), zutu zuc (chole), flegmu odn. sluz (phlegma) i krv (haima), koje opisuju cetiri osnovna ljudska temperamenta. Ovi sokovi se prvi put pojavljuju u testovima sedimentacije krvi, koji su bili sprovodjeni na vazduhu i koji su prikazivali taman ugrusak na dnu (crna zuc), sloj nezgrusanih eritrocita (krv), sloj bijelih krvnih celija (sluz) i sloj bistrog, zutog seruma (zuta zuc). Vjerovalo se da su ove cetiri tvari bile glavne supstance od kojih su navodno sve tekucine u tijelu bile sacinjenje. Oni ljudi sa previse krvi bili su optimisti. Drugi, koji su posjedovali previse sluzi bili su flegmaticari. Oni sa previse zute zuci nazvani su kolericari, a oni sa previse crne zuci bili su melanholicari.

dunje2dunje3

Ja sam uvjek bila kombinacija optimiste i melanholicara. Vazduha i zemlje. Srca i slezene. Hrabra, ali analiticna. Razigrana, ali ozbiljna. Na moj prirodni crni, melanholicni dio je bez sumnje uticalo i moje porijeklo. Bosna je mala zemlja velikih osjecaja. Sawed je rijec koja potice iz arapskog jezika i znaci crna zuc. Turci su preuzeli ovu rijec i dodali joj uz originalno znacenje i jos jedno drugo. Kod Osmanlija je ova rijec Sevda opisivala i stanje zaljubljenosti, preciznije stanje intenzivne ceznje i usamljenosti koje je posljedica neostvarene ili neuzvracene ljubavi. Znacenja ove rijeci su takodje povezana sa persijskom rijecju (سودازده) koja isto nosi dva znacenja: „melanholican“ i „zaljubljen“. Danas je to veoma rasprostranjena rijec u Bosni koja stoji za zal ili ceznju (za voljenom osobom, mjestom, drugim vremenom). Znacenje ove rijeci u Bosni je isto dvojako: radost i tuga, bolje receno ova rijec opisuje jedan osjecaj koji se sastoji i od radosti, i od tuge. Sevdah je glavna tema sevdalinki.

dunje4

Sevdalinka je zanr tradicionalne narodne muzike iz Bosne i Hercegovine, koji je takodje rasprostranjen po citavom regionu bivse Jugoslavije. Stvraoci sevdalinki su uglavnom nepoznati. One se pripisuju narodnom stvaralastvu, koje je prenoseno sa koljena na koljeno. Pjesme sevdalinke su tekstualno razradjene, nabijene emocijama i izvodjene strastveno i u zanosu. Tradicionalno su sevdalinke pjevane bez pratnje instrumenata, kako bi se naglasila njihova tekstualna melodija.

Rijec sevdah moze da se uporedi sa portugalskom saudade, koja je glavna tema u portugalskom fadu i takodje potice iz vremena arapske vladvine na podrucju danasnje Andaluzije i koja nosi primarno znacenje iz oblasti medicine: crna zuc (melan kholé).

dunje5dunje10

Kako vec spomenuh, dio moje prirode je definitivno melanholican. Mnogo volim da slucam sevdalinke. Ne cesto, ali cesto u posebnim prilikama. Dok ih slusam doslovno osjecam kako ta moja tamna zuc pocinje da se budi na dnu stomaka i kao vrtlog penje uz kicmeni stub i siri cijelim tijelom. U tim trenucima me obicno obuzme jaka zelja za casicom domace rakije. Moj ujak je talentovan muzicar, koji je poznat po izvodjenju starih sevdalinki na njegovoj gitari. Moja majka, njegova sestra, poznaje ove pjesme kao svoj dlan. Tako sam ja odrasla slusajuci nju kako jedan dan pjeva radosno, drugi melanholicno. Svake godine, za nasu porodicnu slavu u novembru, dodje ujko sa svojom gitarom kod nas, ponekad cak povede i jos jednog muzicara, i oni sviraju i pjevaju do duboko u noc, da ne kazem do zore. Nasi brojni gosti tad placu, stenju, smju se, pjevaju i piju dok im ne ostane tek toliko jasnog uma da znaju da nadju put do kuce. Dok su gosti dole slavili, ja bih na gornjem spratu kuce, u svojoj sobi, u nesanici ucila sve tekstove pjesama, disuci tiho ispod toplog jorgana.

Jedna od mojih omiljenih sevdalinki je „Zute dunje“. To je tuzna prica o dvoje mladih kojima je bilo zabranjeno da se vole. Kad su se nakon tri godine konacno sreli, djevojka je nazalost vec bila mrtva. Niko nije siguran ko je napisao ovu pjesmu, ali je moj omiljeni (nakon ujaka) izvodjac sevdalinki Himzo Polovina ostvario najljepsu verziju ove tradicionalne bosanske pjesme.

dunje6

Jedinstveni miris dunja, njihov opor, a sladak ukus i njihova lijepa, jesenja, zuta boja probude u meni razigranog optimistu. Ipak, sevdalinka koja ih spominje i koje se sjetim svaki put kad vidim dunje, me svaki put i bez izuzetka rasplace.

Bas u takvom raspolozenju je nastao ovaj recept. Ali, prije nego sto pocnete da ga pripremate poslusajte Himzine „Zute dunje“ : https://www.youtube.com/watch?v=vESUV0S3Ik0.

To je najvazniji sastojak ovog jela.

Poširane dunje sa sirom roquefort

Sastojci (za dvije osobe):

2 dunje
1 l vode
1 dl javorovog siruoa (moze i meda)
1 kasicica cimeta
1 limun, njegov sok
70 g sira roquefort (moze i gorgonzola)
nekoliko kriški crnog hljeba
malo preprzenog kestenja (po zelji)

dunje8dunje9

Uputstvo:

1. U vecoj šerpi pomjesajte javorov sirup i 1 l vode i stavite na sporet da prokuva.
2. Ogulite dunje, uzduz ih prepolovite nozem i odstranite sjemenke. Polovine dunja stavite u kljucali sirup, pa dodajte limunov sok i cimet. Smanjite temperaturu na najnizu, poklopite serpu na pola i kuvajte dunje u sirupu jedno pola sata, dok ne omeksaju. Svako malo provjerite vrhom noza koliko su dunje omeksale. Bitno je da ne budu pretvrde, ali ne smiju se ni raspadati.
3. Dunje moraju biti mekane prije nego sto ih izvadite iz serpe. Izvadite dunje iz serpe, koristeci vecu, supljikavu kasiku. Ostavite dunje na neko vrijeme da se ohlade, ali da ne budu potpuno hladne.
4. Poslzite duje tople, sa komadom crnog hljeba, sirom i, ako zelite, uz prethodno preprzeno kestenje. Ja od ovih sastojaka volim da napravim male sendvice tako sto hljeb premazem sirom, poklopim ga kriskom posirane, tople i mekane dunje i prelijem kasikom ili dvije sirupa u kojem su se dunje krckale. Veome ukusno!

dunje11dunje7

 

 

 

This entry was posted in Common, Recipes and tagged , , , , , , , , . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>